Reciklaža organskog otpada

U organski otpad ubrajamo sav biorazgradivi otpad, npr. ostatke voća i povrća, ljuske jaja, talog kafe, ostatke čaja (s vrećicama), biljne ostatke iz bašte i sl. Kompostiranje je, naime, prastara metoda pretvaranja organskih ostataka stvari u plodni humus. Kompostiranjem iz organskog otpada nastaju vredne organske stvari koje poboljšavaju strukturu tla, pomažu zadržavanju vlage, tlo čine prozračnijim, povećavaju mikrobiološku aktivnost tla, obogaćuju ga hranjivim sastojcima te povećavaju otpornost biljaka na stetocine i bolesti.
Kompostiranjem zatvaramo prirodni ciklus kruženja stvari u prirodi: od biorazgradivih otpadaka nastaju vredne organske stvari. Na taj način odgovorno i aktivno pomažemo u rešavanju problema otpada, tj. sami recikliramo oko jednu trećinu svojih otpadaka. Kompostirati se može sve što potiče iz prirode i što preradom nije izgubilo prirodne osobine. Može se kompostirati: otpaci iz baste, kuhinjski otpaci i ostalo gde spadaju životinjska dlaka, perje, male količine papira, pepeo -drvenog uglja ili drva.

Posebna pažnja se posvećuje organizovanom sakupljanju u racionalnom korišćenju sirovina koje imaju upotrebnu vrednost kao i očuvanju njihovog kvaliteta za dalju preradu. Razvrstane komponente mogu biti reciklabilne ili ne reciklabilne. Reciklabilni delovi su svi oni koji mogu imati upotrebnu vrednost (direktnom doradom ili preradom) kao sirovine u istoj ili nekoj drugoj proizvodnji : plastika, metal, staklo, papir… Ove sekundarne sirovine mogu se dalje prerađivati u gotove proizvode ili poluproizvode. Zbrinjavanje ili prerada ovih komponenti se vrši u centrima za reciklažu stakla, plastike, metala, papira…